LANENE SJEMENKE

Potječu s Bliskog istoka, poznavali su ih još u mlađem kamenom dobu, a ljekovita svojstva lanenih sjemenki i lanenog ulja bila su poznata već u antičkoj Grčkoj.

Sjemenke se ne zagrijavaju jer se pri zagrijavanju dragocjene nezasićene masne kiseline pretvaraju u zasićene.

Preporučljivo ih je samljeti kako bi ih tijelo moglo lakše apsorbirati te ih konzumirati s deset puta većom količinom vode. Sjemenke se melju tik prije uporabe.

Ako konzumirate cijele sjemenke, preporučljivo ih je prethodno namočiti u vodi ili drugoj tekućini, ali ne u životinjskom mlijeku.

Mogu se prokuhati za pripremu čaja.

Upotrebljavaju se i za posipanje po kruhu i pecivima ili se pak miješaju u tijesto, smoothije, pahuljice i salate.

Najviše lana uzgaja se u Kanadi, Kazahstanu i Kini.

Radi se o sjemenki istoimene jednogodišnje biljke iz roda lanovki koja naraste do 70 centimetara i cvjeta od lipnja do srpnja. Jedna biljka formira otprilike 250 glavica, a u svakoj se nalazi po deset sjemenki.

Od lanenih vlakana izrađuje se izdržljivi tekstil za odjeću i još neki drugi proizvodi: papir, filtar-vrećice, papir za cigarete, novčanice, užad itd.

Laneno ulje pogodno je za konzumaciju, a inače se upotrebljava kao baza za boje i tinte.

Od lanenih vlakana izrađuje se izdržljivi tekstil za odjeću i još neki drugi proizvodi: papir, filtar-vrećice, papir za cigarete, novčanice, užad itd.

Laneno ulje pogodno je za konzumaciju, a inače se upotrebljava kao baza za boje i tinte.