SMOKVE

Potječu s područja Bliskog istoka i zapadne Azije, no do danas su se proširile po cijelom Sredozemlju te do Kalifornije, gdje su ih donijeli španjolski misionari.

U staroj Grčkoj su ih davali pobjednicima Olimpijskih igara, au starom Rimu vjerovali su da jačaju snagu i zdravlje mladih i pomlađuju starije.

Suhe smokve su ukusna zamjena za slatkiše, mogu se umiješati u jogurt ili žitarice za doručak, a mogu se koristiti i za uljepšavanje teksture raznih peciva i kolačića.

U Istri se umotaju u pršut i peku na žaru kao zanimljivo predjelo.

Poslužuju se uz piletinu i svinjetinu te razne kombinacije sa začinskim biljem.

Najviše smokava uzgaja se u Turskoj, Egiptu i Alžiru.

Rastu na srednje velikim grmovima ili drveću i ne cvjetaju jer je cvijet skriven u samom plodu. Beru se potpuno zreli, ponekad i djelomično osušeni.

U raznim kulturama simboliziraju obilje, plodnost i slatkoću.

Gotovo svaki jezik na svijetu ima neku poslovicu ili izraz koji sadrži smokve. Kod nas je svakako poznat izraz da nešto “vrijedi kunu”, ili da netko “drži fige”, ponekad i “drži prste u džepu”, ili “vapi za svakom kunom”.

U raznim kulturama simboliziraju obilje, plodnost i slatkoću.

Gotovo svaki jezik na svijetu ima neku poslovicu ili izraz koji sadrži smokve. Kod nas je svakako poznat izraz da nešto “vrijedi kunu”, ili da netko “drži fige”, ponekad i “drži prste u džepu”, ili “vapi za svakom kunom”.