ŠLJIVE
Zgodovina
Šljiva je jedna od prvih pripitomljenih voćki. Sorte koje se i danas najviše uzgajaju rastu samo u blizini (nekadašnjih) naseobina, dok ih u divljem okruženju nema.
Suhe šljive bile su vrlo ako važan dio prehrane starih Turaka, Huna, Tatara i Mongola.
Uporaba
Suhe šljive najčešće se konzumiraju samostalno. Mogu se namočiti i preko noći te se zatim pojesti zajedno s vodom.
Od suhih šljiva može se skuhati i kompot ili se mogu dodavati mesnim jelima. Izvrsno se slažu s jelima od janjetine, teletine i svinjetine.
Za brzo predjelo pune se s malo mekog sira, omotaju slaninom i prepeku na žaru.
U sjevernoafričkoj kuhinji rado ih dodaju u jela iz taginea (tj. zemljana posuda u koju se poslažu meso, povrće i drugi sastojci te se polako peku na vatri).
Pogodne su i za izradu slastica, mogu se miješati u prosenu kašu ili s drugim žitaricama, služe za pripremu kremastih smoothija ili se pak njima pune peciva od lisnatog tijesta.
Pridelovanje
Najviše šljiva uzgaja se u Kini, Indiji i Srbiji.
Botanički su u srodstvu s breskvama i trešnjama. Stabla se obrezuju kako ne bi rastom premašila visinu od 6 metara. Inače mogu narasti i do 12 metara u visinu.
Zanimivost
Šljive uspijevaju zapravo na svim kontinentima osim Antartike.
U Kini simboliziraju sreću u životu.
Američki izumitelj Reuben Tice poginuo je u eksploziji koja je nastala tijekom ispitivanja uređaja kojom bi se zagladili nabori na površini suhih šljiva kako bi ljepše izgledale.
Zanimivost
Šljive uspijevaju zapravo na svim kontinentima osim Antartike.
U Kini simboliziraju sreću u životu.
Američki izumitelj Reuben Tice poginuo je u eksploziji koja je nastala tijekom ispitivanja uređaja kojom bi se zagladili nabori na površini suhih šljiva kako bi ljepše izgledale.