MAK

Uzgajali su ga još stari Egipćani, Minojci i Sumerani, a potječe iz Azije.

U prošlosti se upotrebljavao kao sredstvo za uspavljivanje, a bio je simbol plodnosti i bogatstva.

Sjemenke maka dobivaju okus tek nakon termičke obrade. Upotrebljavaju se za posipanje, u kruhu, muffinima ili palačinkama, a mljevene kao nadjev za razne kolače.

U Sloveniji je najpoznatiji kao nadjev u prekmurskoj gibanici, makovnjači ili na rezancima.

Danas se najviše maka uzgaja u Češkoj, Turskoj i Španjolskoj.

Vrtni mak spada u uljarice i jednogodišnja je biljka. Naraste od 30 do 130 centimetara u visinu, a cvjeta od lipnja do kolovoza. Sjemenke maka za prehranu dobivaju se iz osušenih glavica maka.

Cvijet maka u nekim kulturama ima snažno simboličko značenje – crveni je mak predstavljao sjećanje na umrle britanske vojnike, a bijeli simbolizira mir i žensku solidarnost.

Uporabom maka u narodnoj medicini poigrali su se i u seriji Igra prijestolja u kojem za pomirenje piju tzv. „makovo mlijeko“.

Cvijet maka u nekim kulturama ima snažno simboličko značenje – crveni je mak predstavljao sjećanje na umrle britanske vojnike, a bijeli simbolizira mir i žensku solidarnost.

Uporabom maka u narodnoj medicini poigrali su se i u seriji Igra prijestolja u kojem za pomirenje piju tzv. „makovo mlijeko“.