VIŠNJE
Zgodovina
Potječu iz Istočne Europe, a nastale su križanjem divlje i patuljaste trešnje.
Najprije su ih uzgajali uz Kaspijsko jezero i Crno more, a poznavali su ih i stari Grci, Perzijanci i stari Rimljani. Potonji su ih u prvom stoljeću naše ere donijeli i na područje Velike Britanije, gdje su ih počeli uzgajati u 16. stoljeću u vrijeme vladavine Henrika VIII.
Uporaba
Sirove suhe višnje mogu se jesti samostalno ili se pak mogu umiješati u žitarice ili pahuljice za doručak. Dodaju se voćnim napicima, a njima možemo obogatiti i juhe, peciva, torte, sladoled i sirove slastice.
Dodaju se jelima od svinjetine, piletine ili pačetine. Za isticanje okusa preporučaju se muškatni oraščić, cimet i anis.
Odlične su i s tamnom čokoladom i bademima.
Pridelovanje
Najviše višanja uzgaja se u Turskoj, Rusiji, Poljskoj i Ukrajini.
Botanički su višnje srodnice trešanja. Nekada je postojalo više od 50 sorti višanja, a danas se uzgajaju samo neke od njih.
Zanimivost
Višnje se često upotrebljavaju za izradu likera i sirupa, a u Belgiji i Češkoj ih dodaju pivu.
Zanimivost
Višnje se često upotrebljavaju za izradu likera i sirupa, a u Belgiji i Češkoj ih dodaju pivu.